Studenti Agromediteranskog fakulteta sudjelovali su na terenskoj nastavi održanoj na otoku Čiovu, na području šetnice koja vodi prema crkvi Gospe od Prizidnice. Nastava je provedena uz stručno vodstvo Marka Cvrlje, aktivista, zaljubljenika u prirodu i vrsnog poznavatelja lokalne flore, koji je tijekom obilaska studentima pružio vrijedne stručne informacije i zanimljivosti o biljnim vrstama karakterističnima za ovo područje.
Tijekom terenske nastave Marko Cvrljo je studentima pokazivao i detaljno objašnjavao morfološka, ekološka i rasprostranjenosna obilježja pojedinih biljnih vrsta. Posebna pažnja posvećena je alepskom boru (Pinus halepensis L.), hrastu crniki (Quercus ilex L.), vrijesu, smilju (Helichrysum italicum L.), dubrovačkoj zečini te drugim autohtonim vrstama mediteranskog krša. Razmatrane su njihove prilagodbe sušnim i kamenitim staništima, ekološka uloga te značaj za očuvanje bioraznolikosti.
Poseban naglasak stavljen je na objašnjenje pojmova vezanih uz endemičnost biljnih vrsta, pri čemu su pojašnjene razlike između endema u širem i užem smislu, kao i njihova važnost u kontekstu zaštite prirode i očuvanja prirodne baštine.
U terenskoj nastavi sudjelovali su studenti prve godine diplomskog studija Agronomija mediterana u sklopu predmeta Bioraznolikost Mediterana. Nositeljica predmeta je doc. dr. sc. Tatjana Klepo, dok je u provedbi nastave sudjelovala i dipl.ing.agr. Ana Romana Armanda, pred.
Provedena terenska nastava omogućila je studentima povezivanje teorijskih znanja stečenih u okviru predmeta s praktičnim opažanjima u prirodnom okruženju te je pridonijela boljem razumijevanju mediteranske flore, ekoloških odnosa i važnosti očuvanja bioraznolikosti.
Tijekom terenske nastave Marko Cvrljo je studentima pokazivao i detaljno objašnjavao morfološka, ekološka i rasprostranjenosna obilježja pojedinih biljnih vrsta. Posebna pažnja posvećena je alepskom boru (Pinus halepensis L.), hrastu crniki (Quercus ilex L.), vrijesu, smilju (Helichrysum italicum L.), dubrovačkoj zečini te drugim autohtonim vrstama mediteranskog krša. Razmatrane su njihove prilagodbe sušnim i kamenitim staništima, ekološka uloga te značaj za očuvanje bioraznolikosti.
Poseban naglasak stavljen je na objašnjenje pojmova vezanih uz endemičnost biljnih vrsta, pri čemu su pojašnjene razlike između endema u širem i užem smislu, kao i njihova važnost u kontekstu zaštite prirode i očuvanja prirodne baštine.
U terenskoj nastavi sudjelovali su studenti prve godine diplomskog studija Agronomija mediterana u sklopu predmeta Bioraznolikost Mediterana. Nositeljica predmeta je doc. dr. sc. Tatjana Klepo, dok je u provedbi nastave sudjelovala i dipl.ing.agr. Ana Romana Armanda, pred.
Provedena terenska nastava omogućila je studentima povezivanje teorijskih znanja stečenih u okviru predmeta s praktičnim opažanjima u prirodnom okruženju te je pridonijela boljem razumijevanju mediteranske flore, ekoloških odnosa i važnosti očuvanja bioraznolikosti.
